Sajam knjige u Tuzli kao podsjetnik da knjige još uvijek okupljaju ljude

Knjigu danas možemo naručiti za nekoliko minuta. Preporuke pristižu sa svih strana, preko društvenih mreža, književnih portala i algoritama, kroz razgovore s autorima kojima prisustvujemo online, a nova izdanja često upoznamo mnogo prije nego što i stignu u naše ruke.

Pa ipak, u Tuzli se ovih dana ponovo okupljaju pisci, izdavači i čitaoci.

Treći Sajam knjige Tuzla, koji traje od 23. do 27. septembra u Hrvatskom kulturnom centru „Sveti Franjo“, donosi više od 60 promocija novih izdanja, radionice, tribine i druge programe za različite generacije. Organizatori ovogodišnje izdanje vode pod sloganom „Sajam koji povezuje“, s idejom da posjetioci ne budu samo publika, nego aktivni učesnici kroz razgovore, radionice i razmjenu ideja.

Zato nas ovaj sajam još jedanput podsjeća na pitanje koje često postavimo i sebi i drugima: koliko nam je potreban jedan ovakav sajam knjige, i šta danas od njega očekujemo?

Knjigu više nije teško pronaći. Ali razgovor jeste.

Nekada su sajmovi bili mjesta na kojima ste mogli pronaći naslove do kojih drugačije teško dolazite. Danas je situacija gotovo obrnuta.

Većinu knjiga možemo naručiti online. Gotovo svaku knjigu možemo pročitati online, bez i da osjetimo njene korice pod prstima. Možemo pročitati veliki broj preporuka prije nego što odlučimo šta još dodati na svoju policu sa knjigama. Možemo pogledati intervju s autorom, poslušati podcast ili pročitati nekoliko stranica prije nego što knjiga uopće stigne do nas.

Ali ono što je mnogo teže zamijeniti jeste susret.

Susret s autorom koji govori o knjizi bez unaprijed pripremljenog opisa. Razgovor nakon promocije. Knjiga s posvetom koja je tog trenutka postala samo naša. Preporuka izdavača. Knjiga koju nismo tražili, ali smo je slučajno primijetili na stolu.

Upravo na tome Sajam knjige Tuzla ove godine posebno insistira. Osim više od 60 promocija, program uključuje radionice, panel-diskusije, razgovore o kulturi čitanja i položaju knjige u digitalnom dobu, kao i sadržaje za djecu i mlade.

I upravo u tome se ogleda njegova današnja vrijednost. Jer nije to više samo prodaja knjiga, nego način da čitanje na nekoliko dana prestane biti potpuno privatna aktivnost.

Od Bookstana do Tuzle

Ovogodišnja književna sezona već nam je pokazala koliko različito isti razgovor može izgledati.

Na jedanaestom Bookstanu u Sarajevu, održanom početkom jula, publika je mogla pratiti razgovore s domaćim i međunarodnim autorima, među kojima su bili Damir Imamović, Aida Adžović, Ismet Prcić i Naida Mujkić. Bookstan je i ove godine ostao fokusiran na književnost kao prostor razgovora o identitetu, sjećanju, migracijama, društvu i iskustvima koja prelaze granice jezika i prostora.

Upravo su susret i razgovor bili jedan od glavnih razloga zbog kojih smo i mi od početka pratili ovaj julski festival i dali mu pažnju koju zaslužuje. Sa Bookstana smo ponijeli nova poznanstva, više znanja, nekoliko novih knjiga za kućnu biblioteku i još jednom potvrdili ono što ovakva okupljanja mogu ponuditi kada funkcionišu kako treba: razgovor, susret, povezanost i, možda najvažnije, dijeljenje.

Prcić je na Bookstanu predstavio roman „Daleko mi lijepa kuća“, knjigu koja se vraća Tuzli, egzilu, traumama, identitetu i pokušajima da se život nakon svega ponovo sastavi.

Naida Mujkić je predstavila roman „Stravaruše“, knjigu koja kroz žensku traumu, folklor i usmenu tradiciju otvara pitanja koliko prošlost određuje naše sadašnje živote.

Sada se dio tog književnog razgovora seli u Tuzlu, pokazujući koliko toga može ponijeti samo jedna priča i jedan projekat. Jer književna sezona ne završava kada se završi jedan festival. Naprotiv, svaki od njih otvara vrata sljedećem — novim susretima, novim razgovorima i novim knjigama koje tek trebamo otkriti.

Autori, knjige i teme nastavljaju putovati između gradova, festivala, sajmova i manjih književnih susreta.

Naida Mujkić u Tuzli predstavlja dvije knjige

Na Sajmu knjige u Tuzli Naida Mujkić predstavlja „Stravaruše“, ali i zbirku poezije „Anatomija ljubavi i prašine“.

Za „Stravaruše“, o kojima smo i mi posebno pisali, kaže da se bave ženskom traumom, bosanskim folklorom i usmenom tradicijom, dok druga knjiga kroz poeziju otvara teme položaja žene, slobode, rata, odrastanja i postratnog društva.

Njeno gostovanje je zanimljivo i zato što Tuzla za nju nije samo još jedna stanica promocije.

U ovom gradu je studirala, stekla dio svojih prvih književnih iskustava i dobila nagradu „Mak Dizdar“ za neobjavljenu zbirku pjesama. Povratak u Tuzlu s dvije nove knjige zato ima i jednu ličniju dimenziju.

U razgovoru povodom Sajma dotakla se i stanja književne scene u BiH, ukazujući na problem slabe književne kritike i činjenicu da je čitaocima među velikim brojem objavljenih naslova često teško prepoznati one vrijedne pažnje.

I to je ono zbog čega sajam poput ovoga ponovo dobija smisao.

Ako je ponuda veća nego ikad, možda nam nisu potrebne samo police pune knjiga, nego i mjesta na kojima neko pomaže da među njima pronađemo ono što vrijedi čitati.

Ko sve dolazi u Tuzlu?

Program ovogodišnjeg Sajma knjige u Tuzli lijepo pokazuje koliko različitih pravaca jedna književna manifestacija može otvoriti u samo nekoliko dana.

Tu su autori koje je publika već imala priliku pratiti i kroz druge festivale, ali i imena koja u Tuzlu dolaze s potpuno drugačijim temama, žanrovima i čitalačkim publikama.

Šimo Ešić dolazi s knjigom „Kako će Oliver spasiti svijet?“, dok Iman Šepić predstavlja naslov „Zauvijek tvoja“. U programu je i Elvira Hadžiahmetović Jurida sa knjigom „Globalna ekologija s ekologijom čovjeka“, te Kemal Handan s naslovom „Plava šuma“.

Među ovogodišnjim gostima su i Admir Mešanović te Slađana Jovičić, čime program dodatno izlazi iz okvira jednog žanra ili jedne generacije autora.

I to je ono što nam nude ovakvi sajmovi, jer dođemo zbog jednog imena ili jedne knjige, a završimo slušajući autora kojeg nismo planirali čuti. Zastanemo kod naslova koji nam ništa nije značio nekoliko minuta ranije. Uđemo zbog poznatog, a izađemo s nečim potpuno novim.

U vremenu kada nam algoritmi uglavnom nude ono za šta već znaju da nam se sviđa, takva vrsta slučajnog otkrivanja možda vrijedi više nego što mislimo.

Sajam koji ne želi samo publiku

Ovogodišnje izdanje Sajma knjige Tuzla zanimljivo je i zbog načina na koji je postavljen.

Organizatori su kroz koncept „Sajam koji povezuje“ pozvali škole, ustanove, udruženja, umjetnike, mlade, neformalne grupe i pojedince da sami predlažu sadržaje i učestvuju u programu.

Zato se među sajamskim sadržajima ne nalaze samo klasične promocije knjiga.

Program uključuje kreativno čitanje, kvizove, naučne sadržaje, lutkarske i druge radionice, pa čak i malu školu umjetne inteligencije. Poseban fokus stavljen je na djecu i mlade.

To možda najbolje pokazuje kako se koncept sajma knjige mijenja. Ako knjigu danas možemo kupiti bilo gdje, onda sajam mora ponuditi nešto što ekran i dostava ne mogu.

Razlog da ostanemo. Razlog da razgovaramo. Ali i razlog da nakon jedne promocije odemo kući s knjigom koju tog jutra nismo ni planirali čitati.

Možda nam sajam knjige danas treba iz drugog razloga

Nekada smo na sajmove možda išli da pronađemo knjige do kojih drugačije nismo mogli doći.

Danas možemo doći gotovo do svega. Ali baš zato postaje važnije pitanje šta ćemo među svim tim naslovima uopće primijetiti.

Sajam knjige tu i dalje ima svoju ulogu. Ne mora nam ponuditi nešto što nigdje drugo ne postoji. Dovoljno je da nam skrene pažnju na autora kojeg još nismo čitali, knjigu koju nismo planirali kupiti ili temu kojoj se inače ne bismo približili.

Bookstan je tokom ljeta pokazao jednu verziju takvog književnog prostora. Tuzla sada nastavlja tu priču na svoj način, kroz promocije, izdavače, različite generacije autora i publiku koja nekoliko dana knjigu stavlja u centar grada.

I ovakvi događaji nam samo pokazuju da nikada nije bila bitna brojka knjiga koje postoje, nego povod da nas neke od njih navedu da ih zaista otvorimo.

Praktične informacije

Sajam knjige Tuzla 2026 traje do 27. septembra u Hrvatskom kulturnom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli. Ulaz na Sajam je slobodan.

Više informacija o programu i sadržajima dostupno je na zvaničnoj stranici Sajma knjige Tuzla 2026.

Tekst priremila: Maida K. za Kamo Sutra.