Debata u organizaciji HRM Udruženja obilježila je petak, 19. juni, za sve one koji su imali priliku, ali i zadovoljstvo biti dio priče koja se odvijala u prelijepoj bašti Backyarda.
Večer posvećena temi „Da li je rad sa pripadnicima Generacije Z prednost ili izazov za savremene kompanije?“ pokrenula je lavinu pitanja među učesnicima, ali i publikom koja je tokom cijelog događaja aktivno pratila i učestvovala u raspravi.
Ispunjena snažnim argumentima, iskustvima iz prakse i konstruktivnom razmjenom mišljenja, debata je pokazala da odnos prema najmlađoj generaciji zaposlenih ne nudi jednostavne odgovore, i itekako zaslužuje otvoren dijalog. Okupivši stručnjake, zaljubljenike u argumentovanu raspravu, ali i pripadnike generacije koja je bila u fokusu večeri, događaj je mnoge naveo da dodatno preispitaju vlastite stavove, ali i dominantne percepcije poslovne zajednice o Generaciji Z.
Da su obje strane bile uvjerljive u odbrani svojih argumenata pokazao je i konačan rezultat, budući da je o pobjedniku na kraju odlučivao samo jedan glas, ostavljajući otvoren prostor za nova promišljanja o budućnosti rada, očekivanjima mladih i promjenama koje donose nove generacije zaposlenih.
Pitanja koja ne ostavljaju prostor za jednostavne odgovore
Postoje događaji na koje odete očekujući dobro provedeno veče, a vratite se kući sa mnogo više od toga – sa pitanjima, novim perspektivama i željom da još dugo razmišljate o onome što ste čuli. Sa ambicijom da se više investirate u temu o kojoj prestajete biti samo nijemi posmatrač, a postajete dio njenog razumijevanja, preispitivanja i oblikovanja.
Upravo takvo iskustvo donijela je debata održana u petak u prelijepoj bašti Backyarda, u organizaciji HRM Udruženja, koja je okupila stručnjake, profesionalce, mlade ljude i publiku spremnu da aktivno učestvuje u razgovoru o temi koja danas sve snažnije oblikuje poslovni svijet i način na koji posmatramo nove generacije koje tek dolaze na tržište rada.
Tokom večeri otvorena su pitanja koja sve češće zaokupljaju poslodavce, HR stručnjake i mlade koji tek grade svoje karijere, a koja su i bila u fokusu istraživanja same debate:
- Da li Gen Z donosi novu vrijednost organizacijama?
- Šta poslodavci mogu naučiti od njih?
- Jesu li izazovi veći od prednosti?
Da li Generacija Z donosi novu vrijednost organizacijama?
Upravo ovo pitanje bilo je u središtu debate, oko kojeg su učesnici kroz argumentovanu raspravu nastojali odgovoriti na nekoliko dilema koje sve češće zaokupljaju poslodavce i HR stručnjake. Donose li pripadnici Generacije Z novu vrijednost organizacijama, šta poslodavci mogu naučiti od njih i jesu li izazovi saradnje s ovom generacijom veći od prednosti, samo su neka od pitanja koja su obilježila večer.
Tokom debate posebna pažnja posvećena je i poređenju Generacije Z sa generacijama koje su im prethodile. Dok se za mlade često ističe da odrastaju u digitalnom okruženju, brže usvajaju nove tehnologije, otvoreniji su prema promjenama i spremnije zagovaraju balans između privatnog i poslovnog života, predstavnici starijih generacija sa sobom donose iskustvo, dugoročnu perspektivu, razvijene interpersonalne vještine i drugačiji odnos prema profesionalnim obavezama.
Razgovaralo se i o sve većoj važnosti koju pripadnici Generacije Z pridaju mentalnom zdravlju, postavljanju ličnih granica i zalaganju za vlastite potrebe, ali i o stavovima prema kojima upravo starije generacije pokazuju viši nivo koncentracije, duže zadržavanje fokusa i veću otpornost na ometajuće faktore u radnom okruženju.
Upravo su te razlike bile jedan od najzanimljivijih segmenata večeri, jer su pokazale da se generacije ne moraju posmatrati kroz prizmu sukoba, već kao prilika za međusobno učenje. Dok Generacija Z organizacijama može ponuditi svježinu, prilagodljivost i nove načine razmišljanja, starije generacije ostaju važan oslonac kroz mentorstvo, prenošenje znanja i iskustva stečena kroz godine rada.
Kroz primjere iz prakse, različita profesionalna iskustva i suprotstavljene stavove, učesnici su ponudili brojne odgovore, ali i otvorili nova pitanja o očekivanjima, načinu komunikacije, odnosu prema poslu i promjenama koje najmlađa generacija zaposlenih unosi na tržište rada.
Kada moderator ne vodi samo debatu, nego i atmosferu
Posebnu vrijednost cijelom događaju dao je Jan Zlatan Kulenović, lice i glas koji je domaćoj publici odavno poznat kroz održavanje brojnih debata, javnih razgovora i inicijativa usmjerenih na mlade. Njegovo moderiranje posjedovalo je upravo ono čime se odlikuje dobra debata, a to je spontanost koja djeluje prirodno, ali i precizna struktura koja svakom učesniku osigurava prostor i vrijeme za iznošenje stavova.
Bez nepotrebnog nametanja, ali uz pažljivo tempiranje i izražen osjećaj za dinamiku razgovora, učesnici su imali priliku jasno predstaviti svoje argumente, odgovoriti na suprotstavljena mišljenja i ostati fokusirani na suštinu teme. Sve vrijeme uspijevali su zadržati pažnju publike, koja je pažljivo pratila, bilježila iznesene stavove i aktivno učestvovala postavljajući pitanja učesnicima debate.
Publika kao sedmi učesnik
Možda najzanimljiviji dio večeri bila je upravo publika.
Nije ostala tek nijemi posmatrač koji povremeno nagradi dobar argument aplauzom. Naprotiv, postala je aktivan sagovornik, svojevrsni sedmi učesnik debate, ali i kritičar koji se nije ustručavao postaviti provokativna, ali i izuzetno zahtjevna pitanja. Upravo su takvi momenti učesnike navodili da dodatno preispitaju svoje stavove, preciznije ih argumentuju i odgovore na izazove koje su pred njih postavljali prisutni.
Pitanja, komentari i reakcije pokazali su koliko je tema bliska svima koji danas rade s mladim ljudima, zapošljavaju ih, mentoriraju, ali i onima koji se tek pripremaju za prve ozbiljne profesionalne korake.
U vremenu kada se sve češće govori o generacijskim razlikama, promijenjenim očekivanjima zaposlenih i redefinisanju odnosa prema poslu, ovakvi susreti potvrđuju koliko je važno otvoriti prostor za argumentovanu razmjenu mišljenja.
Jer upravo kroz dijalog nastaju odgovori koje statistike, istraživanja i trendovi sami po sebi ne mogu ponuditi.
Jedan glas koji je odlučio
Koliko su učesnici bili uvjerljivi u odbrani svojih stavova, možda najbolje govori podatak da je konačan rezultat odlučio samo jedan glas.
Taj detalj nije pokazao samo koliko su obje strane bile dobro pripremljene, nego i koliko je debata uspjela ostvariti svoj osnovni cilj – navesti ljude da zastanu, preispitaju uvjerenja koja nose sa sobom i dopuste mogućnost da stvari posmatraju iz drugačijeg ugla.
A upravo u tome i jeste najveća vrijednost kvalitetnih javnih razgovora.
Ne da nas nužno uvjere da promijenimo mišljenje, nego da nas podsjete da nijedan stav ne bi trebao biti toliko čvrst da ne ostavlja prostor za nova saznanja, ali i nove prilike koje bismo svi trebali pružati u poslovnom okruženju. I sebi i drugima.
Domaćinstvo koje se primijeti
Prvi utisak o događaju često kreiraju ljudi koje sretnemo na ulazu.
Taj dio “debata večeri” obilježila je Alisa, HR stručnjakinja i domaćica događaja, koja je od samog dolaska do završetka debate pažljivo vodila računa da se i učesnici i publika osjećaju ugodno, dobrodošlo i uključeno.
Jednaku pažnju pokazalo je i osoblje Backyarda, diskretno i profesionalno prateći potrebe gostiju, doprinoseći atmosferi zbog koje ovakvi susreti djeluju još toplije i prijatnije. Što je ova debata sigurno i donijela svim učesicima.
Više od debate
Na kraju, možda je najveći utisak koji je ova debata proizvela upravo činjenica da se iz bašte Backyarda nije odlazilo sa jasnim odgovorima, nego sa mnogo kvalitetnijim pitanjima.
A u vremenu brzih zaključaka, kratkih formata i površnih rasprava, to je bez dileme najveća pobjeda jedne debate.
Jer ponekad nije najvažnije ko je pobijedio. Najvažnije je da smo, makar na jedno veče, bili spremni saslušati jedni druge.
Da biste bili u toku sa svim projektima koje HRM Udruženje organizuje, pratite njihovu oficijelnu web stranicu: Home – Udruženje HRM BiH
A, za više ovakvih sadržaja, nastavite da pratite i našu Kamo Sutra stranicu.
