Branko Bačanović Bambi: Čovjek koji je oblikovao vizuelno pamćenje Sarajeva
Izvor: "ugbih.ba"
Koliko puta smo zastali pred nekim filmskim ili pozorišnim plakatom, zapamtili njegov izgled, a da se nikada nismo zapitali ko ga je osmislio?
Ponekad je dovoljno vidjeti samo dio ilustracije, prepoznatljivu tipografiju ili kombinaciju boja da nas plakat vrati određenom filmu, predstavi ili vremenu.
Često ih prepoznajemo na prvi pogled. Znamo kojem filmu pripadaju, koju predstavu najavljuju ili na koji period nas podsjećaju.
Ali mnogo rjeđe znamo ko ih je osmislio.
Jedno od imena koje stoji iza važnog dijela vizuelne historije Sarajeva i bosanskohercegovačke kulture jeste Branko Bačanović Bambi, grafički dizajner čiji se rad već gotovo pet decenija susreće s filmom, pozorištem, književnošću i svakodnevnim životom grada.
Povod da se ponovo vratimo njegovom stvaralaštvu je izložba „Koncepti: Retrospektiva jedne dizajnerske prakse“, koja se 5. novembra otvara u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.
Međutim, priča o Bambiju mnogo je šira od jedne izložbe.
Od pozorišnih predstava do filmova koje generacije pamte
Branko Bačanović rođen je 1952. godine u Sarajevu, gdje je 1977. diplomirao grafički dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti.
Od kraja sedamdesetih godina Bačanović je razvijao prepoznatljiv autorski pristup koji je povezivao likovnu umjetnost i vizuelnu komunikaciju.
Njegov rad posebno je vezan za kulturni plakat. Među njegovim najpoznatijim ostvarenjima nalaze se plakati za filmove „Sjećaš li se Dolly Bell?“ i „Otac na službenom putu“, dva važna naslova bosanskohercegovačke i jugoslavenske kinematografije.
Tokom višedecenijskog rada oblikovao je i plakate za brojne pozorišne produkcije, vizuelne identitete kulturnih manifestacija, ilustracije, knjige i monografije.
Posebno je zanimljiv njegov pristup pozorišnom plakatu, koji nije posmatrao isključivo kao sredstvo oglašavanja, nego kao sastavni dio umjetničkog identiteta predstave.
Oblikovanje takvog plakata podrazumijevalo je i tumačenje onoga što se događa na sceni, pronalaženje vizuelnog izraza koji odgovara temi, karakteru i atmosferi predstave.
Zato je zanimljivo posmatrati Bambijeve plakate i izvan njihovog prvobitnog konteksta. U njima se mogu prepoznati različiti grafički postupci, autorska razmišljanja i načini na koje je dizajner odgovarao na pozorišni tekst.
Dio Bačanovićevog stvaralaštva dostupan je i u digitalnoj zbirci Museum in Exile, gdje se mogu pogledati njegovi radovi i bolje upoznati vizuelni jezik koji je razvijao tokom godina.
Sarajevo ’84 i vizuelni identitet jednog vremena
Posebno mjesto u Bačanovićevom radu zauzima period Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine.
Bio je dio tima koji je radio na priručniku grafičkih standarda za Olimpijske igre, odnosno na oblikovanju vizuelnog identiteta promotivnih materijala.
Olimpijada je za Sarajevo bila mnogo više od sportskog događaja. Promijenila je način na koji se grad predstavljao svijetu, ali i način na koji je sam sebe doživljavao.
Plakati, znakovi, publikacije i drugi grafički materijali bili su važan dio tog predstavljanja.
Danas, kada govorimo o vizuelnom naslijeđu Sarajeva ’84, najčešće se prisjećamo poznatih olimpijskih simbola i fotografija. Ipak, iza te slike grada stajao je i veliki dizajnerski rad, u kojem su učestvovali različiti autori.
Bačanović je jedan od njih.
Njegovo učešće u tom projektu podsjeća koliko grafički dizajn može biti povezan s identitetom jednog grada i vremena.
Šta ostane kada događaj prođe?
Filmovi nastavljaju živjeti kroz nova gledanja, predstave kroz sjećanja publike, a festivali kroz naredna izdanja.
Plakati imaju nešto drugačiju sudbinu.
Nastaju s vrlo konkretnom namjenom, da privuku pažnju i najave nešto što tek treba da se dogodi. Nakon toga često završe u arhivama, privatnim kolekcijama ili budu zaboravljeni.
A zapravo su dragocjeni dokumenti kulturnog života.
Kroz njih možemo pratiti kako su se mijenjali umjetnički izrazi, tipografija, odnos prema fotografiji i ilustraciji, ali i način na koji je jedno društvo predstavljalo vlastitu kulturu.
Zato Bačanovićev opus nije zanimljiv samo dizajnerima i likovnim umjetnicima.
On pripada i historiji pozorišta, filma, kulturnih institucija i grada u kojem je veliki dio tih radova nastajao.
Njegovi plakati pokazuju da grafički dizajn može imati vrijednost koja daleko nadilazi prvobitnu namjenu.
Nova izložba otkriva ono što obično ne vidimo
U četvrtak, 5. novembra, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine otvara se izložba „Koncepti: Retrospektiva jedne dizajnerske prakse“, posvećena Bačanovićevom višedecenijskom stvaralaštvu.
*Branko Bacanovic Bambi
Ono što ovu izložbu čini posebno zanimljivom jeste njen koncept.
Umjesto da se usmjeri isključivo na završene radove, postavka pažnju okreće procesu njihovog nastanka, na ideje, razmišljanja i kreativne postupke koji prethode konačnom grafičkom rješenju.
I to je onaj dio umjetničkog rada koji publika nema priliku vidjeti tako često.
Kada gledamo gotov plakat, vidimo rezultat niza odluka. Ne vidimo sve mogućnosti koje su mu prethodile, skice koje su odbačene ili načine na koje se prvobitna zamisao mijenjala.
A predstojeća izložba „Koncepti“ pruža nam upravo takvu priliku, da Bačanovićev rad upoznamo iz drugačije perspektive.
Ne samo kroz ono što je stvorio, nego i kroz način na koji je razmišljao dok je stvarao.
Umjetnost koju smo gledali i prije nego što smo znali da je umjetnost
Kada se gotovo pet decenija stvaralaštva okupi na jednom mjestu, teško je sve te radove posmatrati samo kao zasebne dizajnerske projekte.
Iza njih su različita razdoblja, saradnje s umjetnicima i kulturnim institucijama, filmovi, predstave i događaji koji su obilježili Sarajevo i širu kulturnu scenu.
Upravo zato je zanimljivo što se izložba „Koncepti“ ne zadržava samo na onome po čemu je Branko Bačanović Bambi već poznat.
Ona nas poziva da zavirimo u proces stvaranja, u prostor u kojem se ideje razvijaju, mijenjaju i ponekad završavaju sasvim drugačije od prvobitne zamisli.
Za publiku koja poznaje njegove plakate to je prilika da otkrije nešto novo o njihovom nastanku. Za one koji se s njegovim radom tek upoznaju, možda i najbolji način da razumiju koliko razmišljanja, istraživanja i odluka stoji iza jednog grafičkog rješenja.
Izložba „Koncepti: Retrospektiva jedne dizajnerske prakse“ otvara se u četvrtak, 5. novembra 2026. godine, u 19:00 sati, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izložba traje do 28. novembra.
Tekst pripremila: Maida K. KamoSutra
