Nemoj se naviknuti: Sarajevo Fest 2026 govori o životu u vremenu koje ga svakodnevno dovodi u pitanje
Postoje festivali na koje odlazimo da na nekoliko sati zaboravimo svakodnevicu.
A postoje i oni koji od nas traže upravo suprotno. Da svakodnevnicu pogledamo pažljivije i da napravimo jasniji i ozbiljniji osvrt na život.
Večeras u Sarajevu počinje osmo izdanje Sarajevo Festa, koje će od 31. augusta do 6. septembra okupiti umjetnike iz različitih dijelova Evrope kroz pozorište, ples, muziku i razgovore. Ovogodišnja tema festivala stane u jednu riječ:
ŽIVOT.
Nakon prošlogodišnje teme Mir, Sarajevo Fest ove godine pažnju okreće onome što mir, rat, politika, društvo i umjetnost na kraju uvijek dotiču – ljudskom životu.
U vremenu u kojem ratovi, nasilje, katastrofe i slike stradanja gotovo svakodnevno prolaze našim ekranima, izbor takve teme teško je posmatrati samo kao festivalski slogan.
Poruka organizatora je jednostavna: život mora ostati na prvom mjestu.
Festival koji ne želi biti samo zabava
Govoreći za Radio Federacije BiH uoči ovogodišnjeg izdanja, direktor Sarajevo Festa Haris Pašović dotakao se upravo pitanja kakva je danas uloga jednog kulturnog festivala.
Njegova ideja Sarajevo Festa prilično je jasna – ovo nije događaj koji svoj smisao pronalazi prvenstveno u spektaklu.
„Mi nismo festival koji je zabavan, nismo festival koji dovodi turiste i pravi zabavu.“
Pašović pritom naglašava da podržava festivale koji imaju upravo takvu misiju, uključujući Sarajevo Film Festival, ali dodaje da društvu treba i druga vrsta kulturnog prostora, ona koja će svakodnevicu sagledati iz drugačijeg ugla, otvoriti prostor za preispitivanje i ponuditi jasan osvrt na stvarnost.
„Moramo imati kritički pogled na stvarnost.“
I možda je upravo tu najzanimljiviji dio ovogodišnjeg Sarajevo Festa.
Jer kultura ne mora uvijek ponuditi odgovor. Ponekad je dovoljno da postavi pitanje koje smo prestali postavljati.
Kako živimo jedni pored drugih? Na šta smo se navikli? Šta osjećamo – i osjećamo li uopće? Primjećujemo li događaje, ali i živote koji se odvijaju oko nas? Kako govorimo o nasilju, ratu, radu, usamljenosti, tijelu ili smrti kada prestanu biti nešto što nas zaista dotiče i postanu tek još jedna vijest koju ćemo skrolati dalje? Šta zaboravljamo, a o čemu svjesno šutimo?
Program ovogodišnjeg festivala kreće upravo iz takvih pitanja.
Večeras: „Smrt u Dubrovniku“
Sarajevo Fest bit će otvoren večeras, 31. augusta u 19 sati u Narodnom pozorištu Sarajevo, a pola sata kasnije počinje prva predstava ovogodišnjeg programa „Smrt u Dubrovniku“ Petra Pejakovića, u izvedbi Dramskog studija „Prazan Prostor“ i saradnji sa Akcijom za ljudska prava iz Kotora.
Nije nevažno što festival čija je ovogodišnja tema ŽIVOT počinje predstavom koja već u svom naslovu nosi jedan pojam – smrt.
Upravo taj izbor možda najbolje pokazuje na koji način Sarajevo Fest želi govoriti o životu. Ne kroz njegovu idealizaciju, nego kroz ono što ga ugrožava, prekida i nepovratno mijenja. Kroz nasilje, odgovornost, sjećanje i pitanje šta ostaje nakon događaja koje bi društvo možda najradije ostavilo iza sebe.
„Smrt u Dubrovniku“ tako nije samo prva predstava u sedmodnevnom programu. Ona već na samom otvaranju postavlja okvir u kojem će festival govoriti o svojoj centralnoj temi: vrijednost života teško možemo razumjeti ako ne govorimo i o njegovom gubitku, o posljedicama nasilja i o odgovornosti prema onome što se dogodilo.
Umjesto ceremonijalnog početka i sigurnog uvoda, Sarajevo Fest od prve večeri ulazi direktno u prostor društvenog pamćenja i suočavanja s prošlošću.
I možda upravo tako tema ŽIVOT dobija svoju punu težinu.
Ne kao jednostavna afirmacija života, nego kao pitanje: koliko nam je život zaista važan kada postane ugrožen, tuđ ili dio prošlosti koju bismo najradije zaboravili?
Taj pravac nastavlja se i kroz ostatak festivalskog programa.
Od Harkiva do Berlina i Atine
Već 1. septembra slijedi predstava „Mi brinemo za vas – u tri smjene“, projekat Nomadske plesne akademije Hrvatska, Plesnog centra Tala i Cie. Public in Private, dok će istog dana biti održana i dodjela Nagrade Zdravko Grebo.
Posebno mjesto u programu zauzima „Nemoj se naviknuti: Sarajevo – Kharkiv“, koncert ukrajinskog violončeliste Denysa Karachevtseva, zakazan za 2. septembar na različitim lokacijama u gradu.
Karachevtsev je postao poznat po sviranju violončela među ruševinama Harkiva, pokušavajući svojim projektom skrenuti pažnju na ratom razoreni grad i prikupiti sredstva za njegovu obnovu. Na stranici festivala njegova poruka završava pozivom da se ljudi ujedine kako bi grad ponovo oživio.
U kontekstu festivala čija je tema Život, teško je pronaći direktniju sliku od muzike koja nastaje upravo na mjestu razaranja.
Program nastavlja poljska predstava „Nigdje sam / Desvanecimiento“ 3. septembra, a dan kasnije festival izlazi i izvan klasičnog teatarskog programa kroz „Drvo života“, razgovor „Umjetnost režije“ te predstavu „Zajaši me“ grčkih umjetnica Sofije Mavragani i Janis Rafa u SARTR-u.
Završnica donosi dva velika evropska teatarska imena: Berliner Ensemble sa predstavom „Brechtovi duhovi“ 5. septembra te atinski Teatar Poreia sa predstavom „Electra Indoors“, kojom će festival biti zatvoren 6. septembra.
Ne skretati pogled
Sedam dana festivala zasigurno ne može promijeniti društvo. I to, u konačnici, i nije zadatak festivala.
Ali festival može napraviti prostor u kojem se o nekim stvarima neće govoriti samo jezikom dnevnih vijesti, statistika i političkih izjava. Može otvoriti pitanja na koja se ne može odgovoriti brojkama, iako smo upravo takav način gledanja na stvarnost odavno usvojili – možda zato što je najjednostavniji.
Sarajevo Fest možda svoj smisao ne pronalazi u spektaklu, ali upravo zato može uraditi nešto drugo – natjerati nas da zastanemo, pogledamo oko sebe i zapitamo se šta je ono na šta smo se, možda i ne primjećujući, već navikli.
Pašović je u istom razgovoru ukazao na problem koji ide i šire od kulture: sve teže uspijevamo određene probleme prepoznati kao zajedničke probleme društva.
Upravo zato Sarajevo Fest svoju ulogu očigledno ne vidi kao sedmodnevni kulturni balon odvojen od grada u kojem se održava.
Naprotiv.
Ako prošlogodišnji Mir nije mogao biti posmatran izvan svijeta u kojem je rat ponovo postao svakodnevica, onda ni ovogodišnji Život nije apstraktna tema.
Život je ovdje pitanje vrijednosti koju pridajemo čovjeku kada je rat udaljen nekoliko hiljada kilometara, ali i kada se nepravda događa nekoliko ulica od nas.
Pitanje je koliko lako postajemo ravnodušni. Koliko brzo pomjeramo vlastite granice prihvatljivog. Koliko dugo nešto mora trajati da bi prestalo da nas šokira i postalo samo još jedan dio svakodnevice.
Jer možda najveća opasnost nije samo u tome da se loše stvari događaju.
Možda je još opasnije kada ih počnemo doživljavati kao normalne.
I upravo tu ovogodišnja tema festivala dobija svoje najdublje značenje.
Život nije samo ono što postoji. Život je i ono što odlučujemo primijetiti, zaštititi, pamtiti i ne prihvatiti kao nevažno.
Zato Sarajevo Fest ove godine ne govori o životu kao o nečemu što se podrazumijeva.
Govori o životu kao vrijednosti koju je potrebno iznova braniti od ravnodušnosti, zaborava i navikavanja.
Sarajevo Fest 2026
31. august – 6. septembar 2026.
Sarajevo
Festival se večeras otvara u 19:00 sati u Narodnom pozorištu Sarajevo, a predstava „Smrt u Dubrovniku“ počinje u 19:30 sati. Kompletan program dostupan je na službenoj stranici Sarajevo Festa.
Tekst pripremila: Maida K. za Kamo Sutra.
